Grad Kragujevac je jedna od 94 lokalne samouprave u Srbiji koje su, u okviru projekta „EU za zdravstveni sistem Srbije“, izradile planove spremnosti i odgovora na zdravstvene rizike u skladu sa metodologijom Svetske zdravstvene organizacije. Projekat, čiji je cilj jačanje kapaciteta lokalnih samouprava za reagovanje na javnozdravstvene pretnje i unapređenje sistema javnozdravstvene pripravnosti, finansira Evropska unija, a realizuje Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Svetskom zdravstvenom organizacijom i Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
U izradu planova zasnovanih na procenama realnih rizika bili su uključeni Institut za javno zdravlje Kragujevac, Dom zdravlja, Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika, Univerzitetski klinički centar Kragujevac, Odeljenje za vanredne situacije, civilna društva i definisali su korake u kriznim situacijama, imajući u vidu da je lokalna zajednica prva linija odgovora, rekla je Jelena Pavić, članica Gradskog veća za zdravstvenu i socijalnu zaštitu koja je bila predstavnik grada na završnoj konferenciji održanoj u organizaciji Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ i Stalnom konferencijom gradova i opština – Savezom gradova i opština Srbije (SKGO). Kao specifične i dominantne javnozdravstvene pretnje na teritoriji Grada Kragujevca i opština šumadijskog okruga, IZJZ je identifikovao tri rizika. Za svaki od njih izrađeni su planovi spremnosti, sa definisanim protokolima postupanja, uključujući nadležnosti institucija, redosled obaveštavanja, kao i kontakt lica u relevantnim ustanovama. Dokument koji omogućava brzo, koordinisano i efikasno reagovanje zdravstvenog sistema i drugih sektora, nakon usvajanja na Gradskom veću biće dostavljen Savetu za zdravlje i Štabu za vanredne situacije, rekla je Pavić.
Aerozagađenje, toplotni talasi i kovid predstavljaju najveće rizike za nastanak vanrednih situacija na teritoriji grada Kragujevca i Šumadijskog okruga, izjavila je prof. dr Snežana Radovanović, direktorka Instituta za javno zdravlje Kragujevac. Ona je navela da su, u okviru projekta i u saradnji sa drugim zdravstvenim institucijama, uz podršku Grada Kragujevca, izrađeni planovi spremnosti i odgovora na krizne i vanredne situacije, ističući značaj saveta za javno zdravlje kao ključnih u reagovanju u takvim okolnostima.
Dom zdravlja Kragujevac je prva tačka kontakta sa pacijentima u svim situacijama, zbog čega je od izuzetne važnosti postojanje jasnih planova rizika za organizaciju rada i pružanje zdravstvenih usluga, istakla je dr Slavica Bukumira, specijalista socijalne medicine DZ. Ona je naglasila značaj koordinacije sa drugim zdravstvenim ustanovama, kako bi se u vanrednim okolnostima postupalo blagovremeno i u skladu sa unapred definisanim planovima.