U cilju unapređenja sistema besplatne pravne pomoći i jačanja mehanizama zaštite žrtava trgovine ljudima, u Kragujevcu je održan okrugli sto koji je okupio predstavnike resornih ministarstava, republičkih i gradskih instutucija, advokatskih kancelarija, organizacija civilnog društva. Poseban akcenat skupa stavljen je na prevenciju i ranu identifikaciju žrtava i obezbeđivanje adekvatne pravne i socijalne pomoći kategorijama stanovništva koje su u najvećem riziku.
Grad Kragujevac kontinuirano radi na jačanju kapaciteta svih učesnika u sistemu podrške, prepoznajući značaj institucionalnog povezivanja u ovoj borbi, rekla je dr Gordana Damnjanović, pomoćnica gradonačelnika za zdravstvenu i socijalnu zaštitu, ljudska i manjinska prava. Ona je istakla da je pravnim okvirom predviđen sistem besplatne pravne pomoći i Tim za borbu protiv trgovine ljudima. Pored zakonske regulative, temelj za njegovu nadogradnju bile su preporuke ekspertske grupe Saveta Evrope GRETA iz 2023. godine. Žrtve trgovine ljudima prepoznate su kao kategorija u prioritetnoj potrebi za besplatnom pravnom pomoći. Radi stabilnosti sistema, Grad na godišnjem nivou iz budžeta opredeljuje oko 500 hiljada dinara, a pomoć je socijalno ugroženim građanima i žrtvama dostupna u punom obimu uz jednostavno popunjavanje obrasca, objasnila je dr Damnjanović.
Nenad Simić, nacionalni koordinator i rukovodilac Kancelarije za koordinaciju aktivnosti u borbi protiv trgovine ljudima MUP-a RS, naveo je Kragujevac kao primer dobre prakse, posebno u podizanju svesti građana u ovoj oblasti. On je objasnio da je sistem besplatne pravne pomoći predviđen Akcionim planom Republike Srbije i da predstavlja deo širih reformskih procesa. Novi Zakon u oblasti borbe protiv trgovine ljudima, prvi u regionu, predviđa sistemsko rešavanje kroz saradnju državnih organa i nevladinog sektora. Zakon je dobio ''zeleno svetlo'' Evropske komisije i očekujemo njegovo usvajanje u Skupštini RS. Ovaj akt ispunjava međunarodne standarde zaštite žrtava i pomoći u socijalnom aspektu, naglasio je Simić. On je upozorio na primetan porast radne i seksualne eksploatacije, prosjačenje, prinuda na izvršenje krivičnih dela a da su najrizičnije kategorije žene i deca, osobe sa intelektualnim teškoćama kao i romska populacija. U 2025. godini identifikovane su 74 žrtve trgovine ljudima, a više od 30 izvršilaca krivičog dela je procesuirano. Zahvaljujući sprovedenim reformama, Srbija je nakon tri godine sklonjena sa liste za posmatranje i vraćena u „Rang 2“ zemalja prema izveštaju Stejt departmenta, podsetio je Simić.
Okrugli sto organizuju Savet Evrope, u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facilityza Zapadni Balkan i Tursku“ i projekta “Jačanje borbe protiv trgovine ljudima u Srbiji”, i Kancelarije za koordinaciju aktivnosti borbe protiv trgovine ljudima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije.