Značaj i potencijal obnovljivih izvora energije u Srbiji, tema je skupa koji je u Kragujevcu održan u okviru Dana energetike i energetske efikasnosti, kome su pored eksperata u oblasti bioenergije, predstavnika institucija i organizacija, prisustvovali i energetski menadžeri iz 10 gradova Srbije. Cilj skupa koji su organizovali Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ i grad Kragujevac je razmena iskustava između gradova i opština u sprovođenju projekata u oblasti bioenergije.
Učesnike je u ime grada Kragujevca pozdravila Minja Obradović, član Gradskog veća za investicije i upravljanje projektima.
Grad Kragujevac je unapređenje energetske efikasnosti i veće korišćenje obnovljivih izvora energije izabrao kao trajna opredeljenja, ne samo zbog obaveza koje je država Srbija preuzela prema Evropskoj uniji, već i zbog naših građana jer racionalno korišćenje resursa, ušteda energije i smanjenje negativnog uticaja ugljen dioksida na okolinu utiče na poboljšanje kvaliteta života svih nas, rekla je pozdravljajući učesnike konferencije Minja Obradović, član Gradskog veća za investicije i upravljanje projektima. Zbog toga je u poslednje četiri godine, uz finansijsku podršku države, grad Kragujevac, posle više decenija obnovio 10 kragujevačkih škola i izgradio novu školsku dvoranu. Zamenjena je stolarija, urađena toplotna izolacija zgrada i rekonstrukcija sistema grejanja, čime su ovi objekti unapredili svoje energetske karakteristike. Radovi na izgradnji nove sportske hale i rekonstrukciji obdaništa, koji su u toku, projektovani su tako da značajno unaprede njihove energetske karakteristike i smanje potrošnju energenata. Zahvaljući sporazumu koji smo potpisali, Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ izradila je studiju izvodljivosti o promeni načina grejanja u pet osnovnih škola, sa lož ulja na biomasu. Na nama je da obezbedimo projektno tehničku dokumentaciju, a potom i obezbedimo finansijska sredstva za izvođenje radova, kaže Minja Obradović.
Svoja iskustva u sklapanju i funkcionisanju prvog ugovora javno privatnog partnerstva u oblasti snabdevanja toplotnom energijom javnih objekata u Pirotu, kao i iskustva prelaska na korišćenje biomase u javnim objektima u opštini Priboj, učesnicima su preneli predstavnici ovih gradova. Energetski menadžer Ana Radojević, predstavila je realizovane i planirane aktivnosti grada Kragujevca u ovoj oblasti i najavila pripremu programa energetske efikasnosti grada Kragujevca za period od 2018 -2020. godine.
Rukovodilac GIZ DKTI Programa “Razvoj održivog tržišta bioneregije u Srbiji“, Milica Vukadinović, rekla je da su ovakvi skupovi prilika da se iskustva iz prakse generišu i prenesu ne samo između opština, već da se ona, kao i barijere-kojih ima mnogo, za implementaciju takvih projekata prenesu na nacionalni nivo, odnosno do donosioca odluka.
Srbija se obavezala da do 2020. godine ima 27 posto krajnje potrošnje energije iz obnovljivih izvora, i ima prostora da se taj cilj dostigne, smatra Vukadinović. Mi pokušavamo da implementiramo projekte, i za sada imamo dva primera, gradove Pirot i Priboj koji su grejenje u javnim objektima zamenili biomasom. U Pirotu se četiri škole greju na ovaj način a u Priboju je počela izgradnja mini mreže za isporuku toplotne energije koja će povezati šest objekata i sa 1,8 megavata instalisanog kapaciteta, koristiti drvnu sečku. Procena je da će prelaskom na novo postrojenje opština Priboj uštedeti 500.000 evra godišnje.