Tokom šest meseci projekta „Poziv za pomoć“ ostvareno je preko 200 sati dežurstva na SOS telefonu, 60 sati psihološke podrške, 80 sati pravne podrške, 10 žena je dobilo pravno zastupanje u sudskim postupcima i realizovana je obuka za nove članice ’’Oaze sigurnosti’’ za pružanje podrške ženama žrtvama nasilja u porodici čime smo ojačali tim, rekla je na završnoj konferenciji Mina Mijailović menadžerka projekta. Projekat je pokazao da se broj žena koje trpe nasilje ne smanjuje ni u Kragujevcu ni u Srbiji, a 30 žena žrtava nasilja godišnje u Srbiji izgubi život. To je opominjući broj i pokazuje da su ovakvi projekti i aktivnosti pružanja podrške 24 sata neophodni , jer znače i bezbednost zajednice, zaključila je Mijailović.
Projekat se realizovao uz podršku UNDP-a, Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Republike Srbije, a finansiran je od strane Kraljevine Švedske i traje do 15. decembra. Cilj projekta je unapređenje zaštite žena u situacijma nasilja kroz uspostvljanje SOS telefona i drugih kanala komunikacije.
Broj žena koje se javljaju ne pokazuje pravu sliku raspostranjenosti nasilja nad ženama a ono što je zajedničko svima je da su u pitanju godine nasilja. Druga stvar koja je veoma uznemirujuća je da se posle 20 godina aktivne borbe i rada na unapređenju položaja i zaštite žrtava nasilja u porodici, žena vrati iz institucije nezadovoljna. Većina žena je ekonomski zavisna od nasilnika, nema podršku porodice i sredine, a uz neadekvatno postupanje institucija ženi kao izbor ostavlja da ostane u nasilju i zato je važno ženu razumeti i pružiti joj određenu podršku, rekla je Vera Simić, koordinatorka savetovališta u Oazi sigurnosti.
U Kragujevcu je 2008. godine potpisan Protokol o međusektorskoj saradnji u procesu zaštite žrtava nasilja u porodici. Potpisnici Protokola su Centar za socijalni rad, Policijska uprava, Dom zdravlja, Zavod za hitnu medicinsku pomoć, Klinički centar, Školska uprava, Grad Kragujevac i NVO Oaza Sigurnosti i do danas realizovani su projekti i izrađeni akcioni planovi sa definisanim strateškim i operativnim ciljevima, aktivnostima i procesnim indikatorima.
Međusektorski pristup i dobra zakonska regulativa nisu dovoljni da bi se sprečilo porodično nasilje ili bar umanjilo. Tokom 2020. godine prijavljeno je 1029 slučajeva nasilja, 600 prijava tokom vanrednog stanja a procesuiranih svega 44. Ove godine do danas 931 prijava nasilja u porodici ka Centru za socijalni rad i ukupno 11 procesuiranih, rekla je dr Gordana Damnjanović, članica Gradskog veća za zdravstvenu i socijalnu zaštitu. To mi daje zapravo da kažem da i pored odlične saradnje i učinjenih napora u ovoj oblasti, predstoji nam, da kroz ovakve male projekte kao što je telefonsko savetovalište i projekte rodne ravnopravnosti pružamo podršku žrtvama porodičnog nasilja, najpre informisanjem, jačanjem i osnaživanjem žena da prijave nasilje a onda i da ga procesuiraju, rekla je dr Gordana Damnjanović, članica Gradskog veća i istakla da su nacionalna priznanja dodeljena gradu Kragujevcu, kao što je priznanje Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost za saradnju sa civilnim sektorom i preduzete aktivnosti tokom 2021. godine, značajna ali i obavezujuća. Zato Kragujevac i ide korak dalje u smislu ekonomskog osnaživanja žena i to projektom stanovanja uz podršku. Takvim projektom aplicirali smo kod UNOPS-a a programom su uključene žene koje izlaze nakon šest meseci iz Sigurne kuće, mladi koji izlaze iz hraniteljskih porodica, Romi i Romkinje kao i višečlane porodice sa osobama sa invaliditetom.