Drugi dan manifestacije „Šumadijski dani šljive“ u Stragarima, počeo je pripremom gulaša kod Lovačkog doma. Tradicionalno „Gulašijada“, koja je bila revijalnog karaketra i ove godine, u organizaciji lovačkog udruženja „Srebrenica“ iz Stragara okupila je 20 ekipa koje su za pripremu ovog specijaliteta uglavnom koristile meso divljači. U gastronomskom duhu, nastavile su i podrudničke domaćice, okupljene u udruženju „Šumadijski opanak“, koje su za posetioce pripremile slane i slatke pite, peciva, pogače i kolače.
Prošle godine smo ovaj štand oformili prvi put, sa idejom da područničke domaćice predstave tradicionalne gastronomske proizvode šumadijskog kraja i bio je jedan od najposećenijih, kazala je Slavica Radenković, članica Organizacionog odbora manifestacije „Šumadijski dani šljive“. Na naše zadovoljstvo za učešće u ovogodišnjoj manifestaciji javio se veliki broj domaćica, a naša želja je da ih podstaknemo da se one povežu i udruže i prodajom svojih proizvoda promovišu tradicionalne vrednosti šumadijskog kraja, kazala je Radenković.
U duhu čuvanja tradicije, drugi dan manifestacije u Stragarima, obeležila je izložba slika Jelene Lazić u „Etno kući Lazić“ koju je otvorila pomoćnica gradonačelnika za kulturu i informisanje Ana Petrović. Snaga porodice i veličina svesti o očuvanju tradicije važniji su od svega materijalnog što ljudska ruka može da stvori. Jelenine slike su materijalne ali jako vredne, pretople, emotivne sa puno boja, onakve kakva je i naša Šumadija, kazala je Ana Petrović, poželevši joj uspeh i u svetskim galerijama, iz kojih će se po inspiraciju vraćati u Stragare.
U okviru edukativnih sadržaja za koje su zaduženi Centar za strna žita i razvoj sela i Regionalna agencija za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja, prvo stručno savetovanje bilo je posvećeno voćarima, a pre svega prerađivačima, koje je u ime grada Kragujevca pozdravio Damjan Srejić, član Gradskog veća za održivi i ravnomerni razvoj sela i grada. Tema današnjeg stručnog skupa je korak iznad brendiranja same šljive jer se odnosi na njen proizvod-rakiju. Grad Kragujevac je u saradnji sa institucijama radio na razvoju šumadijske rakije kao brenda, i čini se, kazao je Srejić, pokrenuo čitavu Srbiju u tom procesu izdigavši je na viši nivo. Danas je normalno u bilo kom ugostiteljskom i turističkom objektu, poručiti rakiju a ne neka druga pića iz sveta, zbog čega je važno da naši proizvođači imaju kvalitetan proizvod. Za kvalitet im je neophodno znanje, a mi im današnjim savetovanjem u tome pomažemo. Stručni predavači im prenose znanja da njihova rakija što kvalitetnija i bolja, i konkurentnija na našem i inostranom tržištu, kazao je Srejić.
